Popis agencija za zapošljavanje u Hrvatskoj

Dating > Popis agencija za zapošljavanje u Hrvatskoj

Click here: ※ Popis agencija za zapošljavanje u Hrvatskoj ※ ♥ Popis agencija za zapošljavanje u Hrvatskoj

Priložena natječajna dokumentacija se ne vraća. Važno je prijaviti se na traženi način, jer Vas prijava izvršena na drugi način može diskvalificirati iz daljnjeg postupka.

Maja Grba-Bujević, Hrvatski zavod za hitnu medicinu - 21,598. RANK: Master, Chief mate, 2nd mate COMPANY: Norway VESSEL TYPE: Well testing and Stimulation SALARY: USD EMPLOYMENT: Still to be announced TOUR OF DUTY: Still unknown EXPERIENCE: Previous experience on Well Stimulation vessels REQUIREMENTS: Full DP with experience on Well Stimulation vessels requirement from the client RANK: Chief Mate VESSEL TYPE: Cruide Oil Tanker SALARY: Permanent TOUR OF DUTY: July-August, 3+1 mon. Plaća njegovatelja i medicinskih sestara prosječno iznosi između 2000 i 2200 eura bruto pa naviše, ovisno o težini posla i dodacima na plaću. Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova ČLANAK 46. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu Na temelju čl. Prema tim dobivenim podacima godišnje se za bruto plaće 10. U slučaju sumnje u neovlašteno obavljanje djelatnosti posredovanja, kao i u drugim slučajevima kršenja propisa iz područja rada i zapošljavanje, nadležan je. Saznajte sve o ovlaštenim agencijama i agentima za nekretnine.. Ugovor o ustupanju radnika između agencije i korisnika mora biti u pisanom obliku.

Informacije o stanju na tržištu rada pojedinih država članica pronaći ćete na EURES portalu, u dijelu birajte državu odredišta i kategoriju Podaci o tržištu rada: navedene informacije dostupne su samo na jeziku te države, te engleskom, francuskom i njemačkom jeziku. Ovaj se natječaj pod istim uvjetima odnosi na osobe oba spola.

COMMERCIAL DIRECTORY OF AUTHORISED AGENTS AND REAL ESTATE AGENCIES IN CROATIA - Prati i predlaže obvezno ili potrebno servisiranje vozila. O prijavi u evidenciju, ministarstvo izdaje potvrdu koja sadrži broj pod kojim je agencija upisana i datum upisa u evidenciju.

U pregovorima o izmjenama Zakona o radu ZOR jedno od najspornijih pitanja je status radnika koji se zapošljavaju putem agencija za privremeno zapošljavanje, iako takvih radnika trenutno u Hrvatskoj ima svega oko 8. Kako bi moglo napraviti analizu rada agencija za privremeno zapošljavanje, koja bi poslužila za izradu što kvalitetnijih zakonskih odredbi, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava obvezalo je sve agencije da im do kraja veljače dostave potrebne podatke - koliko radnika zapošljavaju, koje su stručne spreme i zanimanja, na koje vrijeme se zapošljavaju itd. Iako u Hrvatskoj agencije za privremeno zapošljavanje rade već desetak godina, službeno se ti podaci ne znaju, a predstavnici agencija nisu bili voljni javno razgovarati o svojem radu i novim zakonskim odredbama. Savjetnica ministra rada i mirovinskog sustava Marina Kasunić Peris izjavila je Hini da je do sada podatke dostavilo 45 agencija, a 13 još uvijek nije. U te smo agencije poslali inspekcije i kad dobijemo podatke od svih, napravit ćemo analizu. Po dosadašnjim podacima i grubim procjenama može se reći da te agencije zapošljavaju oko 8. Po zanimanju ih ima iz svih struka, od čistača, referenata i prodavača do osoba s upravljačkim obrazovanjem. Također se vidi da su gotovo svi ugovori s radnicima potpisivani na određeno vrijeme, dodaje Kasunić-Peris. Jedna od predloženih odredbi protiv koje se najviše bune sindikati jest ona o primanju naknade dok je radnik zaposlen u agenciji, a nije iznajmljen korisniku. Po sadašnjem zakonu, radnik koji je u radnom odnosu u agenciji u vrijeme dok nije ustupljen korisniku ima pravo na prosječnu minimalnu plaću koju je imao u zadnja tri mjeseca dok je radio kod korisnika. Ta je odredba, ističe Kasunić Peris, posljedično rezultirala time da se s unajmljenim radnicima uglavnom potpisivao ugovor na određeno vrijeme kod poslodavca, jer je u protivnom agencijama to bio trošak. Stoga se u izmjenama ZOR-a predlaže da se agencija i radnik mogu dogovoriti o potpisivanju ugovora i na neodređeno vrijeme, te o visini naknade koju bi dobivali dok nisu iznajmljeni korisniku. Iako predlagatelj te izmjene drži korakom naprijed, sindikati smatraju da se time radnici dovode u još nepovoljniji položaj - bili bi tobože zaposleni, a naknada im može iznositi samo jednu kunu. Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata upozorava da bi u tom slučaju radnici bili u goroj poziciji nego da su prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje. Bili bi zaposleni, a imali bi samo kunu naknade, što je daleko manje negoli naknada za nezaposlenost. Sindikati predlažu da se ta naknada utvrdi u iznosu minimalne plaće. Sever ističe da treba točno utvrditi što je to plaća unajmljenog radnika, odnosno da mora biti ista kao i plaća usporednog radnika kod poslodavca kod kojeg je unajmljeni radnik radio. Zatim, unajmljeni radnik mora imati sva prava kao i radnici kod poslodavca, a što se propisuje i Direktivom EU-a. S druge strane, Ministarstvo rada ističe da će se novim ZOR-om sačuvati prava radnika koji se zapošljavaju preko agencija, jer prema njima poslodavac mora jednako postupati kao i prema redovno zaposlenim radnicima. U predloženim izmjenama zakona stoji da ugovorena plaća i drugi uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju biti utvrđeni u iznosu manjem, odnosno nepovoljnijem od plaće, odnosno drugih uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima. Drugi uvjeti rada su radno vrijeme, odmori i dopusti, osiguranje mjera zaštite na radu, zaštita trudnica itd. Iznimno se kroz kolektivni ugovor između agencije i sindikata mogu ugovoriti i drugačiji uvjeti rada za iznamljenog radnika. Hrvatska je u sadašnji ZOR već prenijela pravnu stečevinu EU o načelu obveze jednakog postupanja prema radnicima koji se zapošljavaju putem agencija. U pojedinim članicama EU već se ranije otvorilo pitanje imaju li, temeljem načela jednakog postupanja, unajmljeni radnici jednako pravo ne samo na plaću, već i druga materijalna prava kao i radnici kod korisnika. Sud pravde EU-a još nije zauzeo stajalište kako treba tumačiti pojam plaće, već se to tumačenje prepušta nacionalom zakonodavstvu. Zagrebački Županijski sud nedavno je, na tužbu nekih radnika koji su privremeno radili u HT-u, presudio da agencije za privremeno zapošljavanje moraju radnicima koje su ustupili tvrtkama uz istu plaću za isto radno mjesto isplaćivati i sva materijalna prava koja po kolektivnom ugovoru ili drugim propisima imaju ostali radnici u tim tvrtkama, primjerice božićnicu i regres. U EU privremeni radnici čine oko 2,5 posto radne populacije, a svaka zemlja ima svoj nacionalni zakonski okvir kojim je to uredila. I sad cijela država plače kao da je to projekt budućnosti.